NASLOVNA
- AKTUELNOSTI -

AKTUELNOSTI - ARHIVA

INFO   :::  Naslovna - Aktuelnosti > Evropeizacija - srpsko-albanski građanski dijalog

 

EVROPEIZACIJA - SRPSKO-ALBANSKI GRAĐANSKI DIJALOG

Beograd, 18. maj 2011.

Transkript sa skupa (138kb) >>>

U Beogradu je 18. maja 2011, u organizaciji Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Fonda za otvoreno društvo Kosova, uz podršku Fonda za otvoreno društvo u Srbiji održan drugi po redu susret predstavnika civilnog društva iz Srbije i Kosova, pod nazivom "Evropeizacija - srpsko-albanski građanski dijalog". Sa Kosova je bilo 20 učesnika, a iz Srbije oko 70. Osim okruglog stola, koji je medijski propraćen, promovisana je i knjiga "Iz Prištine sa ljubavlju" u Centru za kulturnu dekontaminaciju, i održana je konferencija za novinare u Medija centru.

Okrugli sto otvorila je Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, naglasivši važnost uspostavljanja dijaloga između civilnog sektora dva društva kao jedinog načina da se izvrši pritisak na vlade obe države. Ideja dijaloga je da civilni sektor relaksira zvanične odnose oba društva na što konstruktivniji način, tako što će se podsticati rešavanje brojnih pitanja i problema.

Govornici na panelu pod nazivom "Evropeizacija - vladavina prava, sloboda kretanja, tolerancija i saradnja" bili su Jadranka Jelinčić, Engjellushe Morina, Boško Jakšić, Agron Bajrami, Vukašin Obradović i Yll Hoxha.

A u panel sa temom "Kultura kao katalizator suživota: kulturna raznolikost i međukulturni dijalog, kultura kao važan element međusobnih odnosa, kritičko preispitivanje prošlosti" uveli su Milena Dragićević-Šesić, Shkelzen Maliqi, Branimir Stojanović, Behlul Beqaj i Nenad Vasić.

Imajući u vidu veoma teško nasleđe u odnosima Srba i Albanaca, opterećeno velikim nepoverenjem i obeleženo ekstremnim reakcijama, uključujući ksenofobiju i rasizam, ovaj susret je pokazao da je i na jednoj i na drugoj strani došlo do relaksacije odnosa i do otvaranja prostora za suštinski dijalog. Taj proces neće biti jednostavan zbog nedostatka dijaloške kulture u oba društva, ali svaki susret znači i nastojanje da se ti odnosi civilizuju i humanizuju.

Susret u Beogradu deo je napora usmerenih prema dugoročnijim ciljevima čija je pretpostavka stvaranje atmosfere u kojoj Srbi i Albanci mogu da razgovaraju i na Kosovu i u Srbiji, bez posezanja u prava jednih na račun drugih, već uz puno uvažavanje i ravnopravnost.

 

POVEZANE VESTI

Srpsko-albanski dijalog, govor Sonje Biserko

Srpsko-albanski dijalog, govor Boško Jakšić

Evropeizacija kao podstrek srpsko-albanskom dijalogu, beta

 

 

 

 

 

 

 

Copyright * Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji - 2008

Web Design * Eksperiment