NASLOVNA
- AKTUELNOSTI -

AKTUELNOSTI

 

AKTUELNOSTI

STRANA 2/5 ::: 1 | 2 | 3 | 4 | 5

INFO   :::  Naslovna - Aktuelnosti > Aktuelnosti arhiva - STRANA 2 > Kako su se komunisti pretvorili u divlje nacionaliste i...

 

 

Dominantna i neželjena elita Latinke Perović u Banjaluci

Kako su se komunisti pretvorili u divlje nacionaliste i šoviniste

Autor: Rade Radovanović

29. februar 2016, Danas

 

Gotovo nestvarna slika prošlog četvrtka u Banjaluci. U prepunom Muzičkom paviljonu, u kome stotinak prisutnih sedi a još toliko stoji, atmosfera kao pred nečiji dugoočekivani nastup, kao pred značajnu premijeru ili koncert. Naspram Banjalučana različitih generacija, koji su tako masovno pohrlili u svoj "Staklenac", sede gosti iz Beograda i Sarajeva - okupljeni da razgovaraju o knjizi i povodom knjige "Dominantna i neželjena elita", o delu Latinke Perović koje izaziva brojna i različita reagovanja ne samo u Srbiji, i ne samo o prošlosti nego i u sadašnjosti na prostorima čitave bivše Jugoslavije. Tanja Topić, šefica banjalučke kancelarije Fondacije Fridrih Ebert, jedan od organizatora ovog događaja, pozdravlja Latinku Perović, istoričarku i autorku dela, Ivana Lovrenovića, književnika i novinara, Asima Mujkića, sociologa i filozofa, Srđana Šušnicu, kulturologa iz Banjaluke, i Radeta Radovanovića, novinara Danasa, predstavnika izdavača Dan Graf.

U prvom redu, tik jedan uz drugog, sede Zlatko Kramarić i Vladimir Nikolić, generalni konzuli Hrvatske i Srbije u Banjaluci.

- Kod nas u našim zemljama uobičajeno mišljenje je da je liberal onaj koji mrzi sopstveni narod, a radikal nešto suprotno, odnosno osoba koja razumije svoju naciju. Kod nas je radikalnost odavno postala 'mejnstrim' i nešto što je etablirano - objašnjavao je dr Asim Mujkić, profesor FPN u Sarajevu.

On dodaje da ovo stanovište Latinka Perović predstavlja primerima Marka Nikezića i Dobrice Ćosića.

- To su dva različita načina razmišljanja, jedan se zalaže za život u složenoj zajednici, organizovano društvo, politiku konsenzusa i saradnje sa svijetom, za Srbiju okrenutu Zapadu. Drugi je za svesrpsku državu, za rat kao dinamiku razvoja, usmjeren ka Moskvi - objašnjava Mujkić.

Kroz optiku "Dominantne i neželjene elite" profesor Mujkić pokušava da sagleda i stvarnost svoje zemlje.

- U Bosni i Hercegovini dominantnu elitu u cjelini čine etno politički poduzetnici, oni koji se profesionalno bave "zastupanjem vitalnih nacionalnih interesa", odnosno - baš oni koji baštine, sada u sasvim drugačijoj formi, ovu temeljnu doktrinu narodnjaštva. To je grupa koja suvereno raspolaže javnim resursima zemlje, materijalnim i nematerijalnim, kao što su položaj u hijerarhiji političke i ekonomske moći. Ovaj vladajući sloj bez obzira na različit nacionalni predznak, na različitost teritorijalne distribucije unutar BiH, dijeli identične interese, ima jasnu klasnu svijest o sebi i održava se uz pomoć kontroliranog, usmjerenog i ograničenog neprijateljstva.

"Na izravan način ovo je knjiga o ljudima, ali na neizravan ona je politička istorija moderne Srbije", smatra Ivan Lovrenović.

- Knjiga pokazuje i objašnjava kako se kod nas moglo dogoditi, od ključne devedesete, da se, grubo rečeno, komunisti pretvore u nešto drugo. Mislim da se u knjizi može jako dobro vidjeti da su ti komunisti uvijek u duši bili narodnjaci i radikali, a osim toga - cijeli sistem je bio postavljen kao parareligiozni, počev od njegovog ustrojstva koje možete šematski prikazati kao piramidu, od baze do vrha na kojem je "sjedila" sakrosanktna moć... politička, vojna, policijska i svaka druga, sve do jednog čovjeka koji je tu moć personificirao - kaže Lovrenović.

"Taj sistem je sjajno konzervirao i dalje odnjegovao ono što bi se moglo nazvati strukturom vjerničkog mentaliteta, i to one njegove najlošije osobine koje se manifestiraju kao kolektivitet, poslušnost, žeđ za vođom, za autoritetom, odbacivanje kritičkog razmišljanja... "Po mom viđenju", kaže Lovrenović, "to je glavni humus koji je omogućio da se "preko noći" isti ljudi do jučer privrženi jednome pokažu privrženi drugome sistemu, a kada malo bolje pogledate, zapravo se radi o istoj stvari samo u različitoj modifikaciji."

"Napravio bih jedan generacijski otklon u percipiranju ovog djela", kaže kulturolog Srđan Šušnica, čije tekstove o posledicama rata u BiH s pažnjom čita i Latinka Perović.

- Mi smo danas u Banjaluci, dvadeset i tri godine nakon njene simboličke okupacije, koja je počela u rano jutro 4. aprila 1992. Okupirana je jednim bjesomučnim nacionalizmom, fašizmom, kulturom zaborava, socijalnom amnezijom koja je poništila ne samo živote onih protjeranih i prognanih, već je poništila i živote onih koji su ostali. Gdje su nestale moje komšije muslimani i Hrvati 1992. godine? Zašto su u Banjaluku tada došli ljudi iz Osijeka i drugih gradova? Zašto je u gradu gdje nije bilo ratnih dejstava protjerano 75.000 građana a ubijeno njih više od 230? - pita se i pita sve Srđan Šušnica.

On tvrdi da se iz dela Latinke Perović može iščitati zbog čega su se dogodile strašne stvari a termin "narodnjaštvo" poredi sa pojmom "ur fašizam" pisca Umberta Eka.

- To je tradicionalizam, mačizam, stalni rat, što je Dobrica Ćosić i eksplicitno rekao, to je prezir prema drugom, drugačijem, elitizam bez pokrića, militarizam... Moj je stav da sve dok se ne suočimo sa zločinima počinjenim u naše ime, nećemo imati pravo na vlastite suze - zaključuje mladi banjalučki kulturolog.

Govoreći na kraju ovog uzbudljivog razgovora, prekidanog neretko aplauzima prisutnih, Latinka Perović je izrazila zahvalnost organizatorima i svim ljudima koji su došli na promociju njenog dela. Istakla je da je srećna što postoje ljudi poput Srđana Šušnice koji otvoreno, ali zasnovano na dokumentima, iznose svoje stavove, koji su hrabri i koji bude optimizam u bolje sutra. Kaže da je do sada o knjizi govorilo više od tridesetoro ljudi "zavidnih biografija", kao i da je zadovoljna načinom na koji je knjiga prihvaćena u javnosti, iako se veoma brzo našla u središtu kontroverzi.

- U Zagrebu su rekli mi nemamo takvu knjigu, ali ja to ne uzimam kao čin pohvale sebi kao autoru, ja samo hoću da priznam da je Srbija bila središte jugoslovenske drame, da je bila inicijator svih onih strašnih procesa koji su devalvirali kulture i ljude, a ne toliko jednu državu, jer su njeni obrisi zamislivi u različitim oblicima i različitim okvirima - rekla je Latinka Perović.

Istakla je da nije sasvim neočekivan taj obrt koji se desio devedesetih da od jednog dosta dogmatičnog i fanatičnog komunizma dođe do jednog žestokog i zločinačkog nacionalizma.

- Osnova je bila, kaže Latinka Perović, zapravo to narodnjaštvo i taj nacionalizam koji je u novovjekovnoj Srbiji bio jedina tradicija orijentisana na dovršenje ujedinjenja i osvete Kosova kao zavjetnog cilja.

Ipak, nisam veliki pesimista, osjećam da se mladi ljudi i nove generacije u koje ulažem i sama ogroman trud, sa posvećenošću vraćaju onom što mi zovemo prošlost... Slažu činjenice, pokušavaju da rekonstruišu jednu sliku i da je smjeste u jedan daleko širi kontekst, zaključila je autorka "Dominantne i neželjene elite".

Umorna ali veoma zadovoljna nakon dvoipočasovnog razgovora još je dugo potpisivala svoje delo čije su desetine primerka Banjalučani prosto razgrabili.

- Hvala vam što ste došli iz Beograda, a da nam konačno niste pričali o srpstvu, kaže jedan mladi Banjalučanin. Konzul Zlatko Kramarić, koji je ovom prilikom ostao bez knjige Latinke Perović, poziva nas da se istim povodom, što pre, vidimo u Osijeku.

Čitav događaj u Banjaluci bio je nešto mnogo, mnogo više od uobičajene promocije značajnog dela.

 

AKTUELNOSTI

STRANA 2/5 ::: 1 | 2 | 3 | 4 | 5

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Copyright * Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji - 2008

Web Design * Eksperiment