Prije nekoliko godina, samo dan nakon obilježavanja genocida u
Srebrenici, marširali su i Banjom Lukom kada je uhapšen Ratko
Mladić, a u Draževini kraj Višegrada u krugu manastira donijeli su
spomenik Draži Mihailoviću visok dva metra, kom se klanjaju svake
godine 13. marta na dan njegovog hapšenja upravo u tom mjestu u BiH.
Čini se da je rehabilitacija četničkog pokreta u BiH krenula već
početkom ovog posljednjeg rata, a ona sudska, koja se očekuje u
Beogradu, opasna je po BiH, smatraju istoričari.
"Jer ona doslovno znači prijetnju suverenitetu
zemlje s obzirom da rehabilitacija četničkog pokreta podrazumijeva i
rehabilitaciju četničke ideologije, a mi znamo da je ta ideologija
težila ka stvaranju velike Srbije u kojoj nije bilo mjesta ne samo
za Bosnu nego i za pojedine narode koji žive u Bosni", kaže direktor
Instituta za istoriju u Sarajevu Husnija Kamberović.
Riječ je o rehabilitaciji pokreta koji je izvršio
najveće zločine u BiH, jednake onim koje je činio ustaški pokret,
kaže bivši predsjednik Predsjedništva Jugoslavije Raif Dizdarević.
"Ako se rehabilituje jedna ličnost koja je bila na
čelu takvog pokreta, takve politike i takvih zločina, to je
rehabilitacija svega onoga što je fašizam", smatra on.
Profesor istorije iz Banje Luke Željko Vujadinović
jedan je od onih koji smatraju da treba sačekati kraj sudskog
postupka, pa onda govoriti o mogućim posljedicama rehabilitacije
Draže Mihailovića.
"Da se vidi kakvi će se argumenti iznijeti na tome
sudskom postupku i kakva će presuda na kraju biti. Tek se onda može
pričati o tome da li se mogu ili ne mogu izazivati odgovarajuće
tenzije", ističe Vujadinović.
Propagiranje "svojih junaka"
Iako je u državnom parlamentu u više navrata
predloženo usvajanje zakona o zabrani fašističkih i neofašističkih
organizacija, to se još uvijek nije desilo. Poslanici iz RS tražili
su da se iz odredbi izbaci četnička organizacija. Tako se u državnom
parlamentu tokom rasprava moglo čuti da je ovaj pokret ustvari bio
oslobodilački.
Za predsjednika SUBNOR-a RS Blagoja Gajića,
rehabilitacija Draže Mihailovića je neprihvatljiva. Vjeruje da bi
samo zakon mogao da spriječi djelovanje četničkog pokreta u BiH koje
smatra štetnim.
"Ove fašističke organizacije treba jedanput
staviti pred zakon. Čim ćemo drugim zabraniti nego zakonom? Ako
zakon kaže da ovako ima da se postupa, ima da se postupa", poručuje
Gajić.
Upravo zbog nepostojanja zakona o zabrani
fašističkih organizacija razna udruženja, ogranci i podogranci
četničkog ravnogorskog pokreta djeluju u BiH. Prije dvije godine u
Trebinju su potpuno nesmetano najavljivali i osnivanje nastavnih
centara u kojima bi, valjda, trebalo da se školuju mladi četnici.
No, najmasovnije okupljanje je u mjestu Dobrunska
Rijeka kraj Višegrada. To mjesto dobilo je i novo ime, i na ulasku
stoji tabla sa natpisom Draževina. U krugu manastira postavljen je
spomenik Draži Mihailoviću, a svake godine 13. marta okupi se
stotine pristalica četničkog pokreta da oda počast, kako ga zovu,
đeneralu Draži. Pjevaju se dobro poznate pjesme: "Spremte se,
spremte se, četnici...", "Oj, vojvodo Sinđeliću, srpski sine...", a
na kraju Draži Mihailoviću parastos služe lokalni sveštenici
"Đenerala Dragoljuba i svih njegovih saboraca..."
Sve u istom onom Višegradu gdje se za hiljade
nedužno ubijenih civila u prošlom ratu ne može bez incidenata
organizovati ni dan sjećanja. Jedan od sveštenika iz lokalnog
manastira Sveti Nikolaj, otac Jovan Gadrović u jednom intervjuu
ovako je pokušao da objasni činjenicu da se bista i ikonografija
koja veliča Dražu Mihailovića nalazi upravo tu.
"Pa ja sam čovjek - da mi dođe Jevrejin, musliman,
Hrvat, ja ću ga primiti, najesti, napiti. Tako i Dražo, bio odbačen,
nije imao gdje, ja mu kažem: 'Dođi, stani ovdje čovječe'," rekao je
tom prilikom Gadrović.
Zbog svega ne čudi konstatacija da je
rehabilitacija Draže Mihailovića i pokreta na čijem je čelu bio
opasna za Bosnu i Hercegovinu, a vlasti u BiH ništa ne čine da
spriječe djelovanje ovakvih pokreta.
"Naravno da to hrani, oživljava i podstiče na
organizovanje najreakcionarnije snage u BiH, koje se vežu na ono što
je bila politika i što je bilo djelovanje Draže Mihailovića u toku
Drugog svjetskog rata", kaže Raif Dizdarević.
Ionako tešku situaciju u BiH, rehabilitacija Draže
Mihailovića može samo pogoršati, smatra istoričar iz Zagreba Ivo
Goldštajn, i dodaje da ovakve ideje mogu dovesti samo do novog
talasa istorijskog revanšizma.
"Liberalno-demokratska javnost, kako u Srbiji tako
i u BiH i u Hrvatskoj, je zgrožena i tomu se protivi. Ekstremisti u
svakoj od ovih država naravno da će sa ovim doći na svoje. Oni koji
su uz Dražu, oni će ga veličati, a oni koji su radikalno protiv
Draže i zapravo propagiraju neki drugi ekstremizam, izgleda dolazi
njihovo vrijeme, propagiraće oni svoje 'junake'. Ulazimo u jedan
začarani krug međusobnih optuživanja i dobrim dijelom bojim se da se
vraćamo na neka stara vremena od prije 15, 20 godina, za koja smo
mislili da smo preživjeli", kazao je Goldštajn. |