Profesionalna konferencija
Deinstitucionalizacija u Srbiji
Beograd, 28. i 29. januar 2014.
Preporuke Vladi Srbije i ministarstvima za uspešno sprovođenje
procesa deinstitucionalizacije >>>
Na kraju uspešnog okončanja dva kompatibilna
projekta pod nazivom “Jačanje Nacionalnog preventivnog mehanizma i
zagovaranje prava institucionalizovanih osoba”, koji su podržani od
strane organizacije Civil Rights Defenders i ambasade Kraljevine
Holandije u Srbiji., Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji
organizovao je dvodnevnu profesionalnu konferenciju pod nazivom
„Saradnja civilnog društva i države u procesu
deinstitucionalizacije“, koja je održana u Beogradu 28. i 29.
januara 2014. godine.
Konferencija je imala za cilj otvaranje dijaloga
između predstavnika ministarstava, nezavisnih tela, psihijatrijskih
i socijalnih ustanova, predstavnika organizacija civilnog društva i
korisnika usluga na temu problema sa kojima se suočavaju institucije
u Srbiji u procesu deinstitucionalizacije, kao i osobe sa mentalnim
smetnjama i psihijatrijski bolesnici.
Na konferenciji su učestvovali predstavnici
Ministarstva zdravlja, Ministarstva prosvete, Ministarstva rada,
zapošljavanja i socijalne politike, Republičkog zavoda za socijalnu
zaštitu, Zaštitnika građana i Pokrajinskog ombusmana, kao i
predstavnici zdravstvenih i socijalnih ustanova iz Vršca, Kovina,
Novog Kneževca, Novog Bečeja, Padinske Skele, Kragujevca, Tutina i
Sremčice. Predstavnici udruženja korisnika psihijatrijskih usluga,
lekari, psiholozi i drugi stručnjaci, kao i organizacije civilnog
društva koje se bave ovom kompleksnom temom, takođe su uzeli učešće
na konferenciji i veoma konstruktivnom predlozima doprineli
sagledavanju problema i formulisanju zaključaka koji će poslužiti
kao smernice za dalji rad.
U uvodnom delu konferencije, predsednica
Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko podsetila
je, između ostalog, da dosadašnja praksa smeštaja i lečenja osoba sa
poremećajima mentalnog zdravlja ozbiljno ugrožava njihova ljudska
prava i da se Srbija jasno opredelila da uđe u proces
deinstitucionalizacije. To će svakako biti važno i zbog činjenice da
se Poglavlje 23 u pregovaračkom procesu sa EU odnosi i na podizanje
nivoa zaštite osnovnih ljudskih prava. Kroz ispunjavanje uslova iz
ovog poglavlja Srbija treba da sprovede brojne reforme i aktivnosti
koje imaju direktan uticaj na svakodnevni život građana, posebno
ugroženih grupa.
Zamenik Zaštitnika građana, Miloš Janković istakao
je da ne postoji saradnja Ministarstva zdravlja i Ministarstva rada,
zapošljavanja i socijalne politike, kao ključnih nosilaca procesa
deinstitucionalizacije. On je takođe obrazložio neophodnost da
država jasno definiše koncept po kome će se ovaj proces odvijati,
obezbedi zakonske i podzakonske akte, akcioni plan i nosioce, kako
se ne bi dozvolilo da lokalne samouprave, bez dovoljno znanja i sa
nikakvim iskustvom, samostalno rade na ovoj vrlo delikatnoj temi.
Doc. dr Vladimir Jović, psihijatar i
psihoanalitičar, ekspert NPM-a i jedan od osnivača IAN-a, ukazao je
da najveći otpor deinstitucionalizaciji dolazi upravo od
zdravstvenih radnika. Uočljivo je i da ne postoji jaka politička
volja, već naprotiv, interes da se psihijatrijski pacijenti zadrže u
okviru institucionalnog sistema, što je neprihvatljivo i daleko od
savremenih standarda u lečenju. U okviru socijalnog sistema mogu se
primetiti neki mali pomaci, ali se zdravstvo jako opire
deinstitucionalizaciji, a tome u prilog govori i nedavno donet
Pravilnik o bližim uslovima za primenu fizičkog sputavanja i
izolacije lica sa mentalnim smetnjama koja se nalaze na lečenju u
psihijatrijskim ustanovama.
Osim diskusije o stanju u samim ustanovama koje se
bave lečenjem i zbrinjavanjem osoba sa mentalnim smetnjama, kao i
problemima koji su realno prisutni u resornim ministarstvima, na
konferenciji je bilo govora i o brojnim drugim aspektima koji
predstavljaju prepreke deinstitucionalizaciji (problemi sa poslovnom
sposobnošću, obrazovanjem i zapošljavanjem, zdravstvenom zaštitom u
zajednici i drugim servisima koji su neophodni za podršku osobama sa
mentalnim smetnjama), ali i o nedostatku edukacije zaposlenih u
ustanovama, strategije o ustanovljavanju Centara za mentalno
zdravlje, aktivnosti za promociju života u zajednici i
prevazilaženje otpora itd. Predstavljeni su, takođe, i primeri dobre
prakse, odnosno pozitivni pomaci koje su načinile neke od ustanova
(Specijalne psihijatrijske bolnice u Novom Kneževcu i Vršcu, Dom
zdravlja i Savetovalište za mentalno zdravlje u Kragujevcu), ali je
zaključeno da se još uvek radi o pojedinačnim slučajevima koji se
oslanjaju na izuzetne napore pojedinaca, a ne o sistemski
organizovanom procesu.
Konferencija “Saradnja civilnog društva i države u
procesu deinstitucionalizacije“ predstavlja nastavak kontinuiranog
zalaganja Helsinškog odbora na promociji i zaštiti ljudskih prava
svih građana Srbije, a naročito pripadnika ugroženih i ranjivih
grupa. Na osnovu višegodišnjeg iskustva u radu sa socijalnim
ustanovama i psihijatrijskim bolnicama, kao i razmene mišljenja i
stavova sa nezavisnim institucijama, srodnim nevladinim
organizacijama i udruženjima korisnika, formulisane su preporuke
Vladi Srbije i ministarstvima, u cilju pospešivanja procesa
deinstitucionalizacije.
GALERIJA::: |