"Da li
podržavate nametnute odluke visokog predstavnika, posebno one o Zakonu o Sudu i
tužilaštvu BiH", referendumsko je pitanje koje će se na prijedlog predsjednika RS
Dodika trebalo postaviti građanima ovog dijela BiH.
Nekada miljenik Vašingtona, Dodik se u posljednje vrijeme smatra
opasnim za stabilnost na Balkanu zbog stalnih zahtjeva za većom autonomijom RS, pokazuju
tajne depeše američkih diplomata do kojih je došao sajt VikiLiks, a u koje je uvid imao
Rojters.
Još 2009. godine bivši američki ambasador u BiH Čarls Ingliš
Dodikovu retoriku ocjenjuje kao opasnu, a zbog sve prkosnijeg stava i težnji ka secesiji,
Vašington je želio da visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH zauzme oštriji
stav prema Dodiku.
Zapad će intervenisati da zaštiti suverenitet BiH
Iz OHR-a, međutim, ni u srijedu nije bilo reakcije na Dodikove
referendumske prijedloge osim najave da će pratiti situaciju.
U Međunarodnoj kriznoj grupi smatraju da poziv na referendum u RS ne
treba shvatati suviše dramatično, jer se postojanje Suda i Tužilaštva BiH ne može
dovesti u pitanje ničim, pa ni referendumom, kaže analitičar ICG-a Marko Prelec.
"Jasno je da međunarodna zajednica stoji iz tog suda. On je
izglasan u Skupštini BiH normalnim putem, i takav sud treba da postoji, čak u RS
postoji, svaki nivo države mora imati i pravosudnu vlast. Referendum u RS je
savjetodavnog karaktera i treba to protumačiti kao jedan politički čin gdje predsjednik
RS i Narodna skupština traže oblik političke podrške za dalje pregovore oko procesa
ustavne reforme, državne reforme BiH", navodi Prelec.
Prelec ipak naglašava da cjelokupna politička situacija u zemlji nije
dobra.
"Mi smo zabtrinuti. Vidimo da politički pogledi većine triju
konstitutivnih naroda se sve više i više udaljavaju i teže i teže je vidjeti sliku
jednog općeprihvatljivog projekta budućnosti BiH", kaže on.
Da budućnost BiH nije u raspisivanju referenduma nego razvoju ekonomije
i privrede, smatra i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, podsjećajući da
referendumi od prije dvije decenije nisu ništa dobro donijeli nikome u zemlji.
"Mislim da nije dobro početi uopće bilo kakve referendume u BiH.
Sjećamo se kako se to prije 20 godina, ne ponovilo se, počinjalo pitati narod da on vodi
politiku umjesto lidera. Ne mislim da može izdobriti. I općenito, ne možete vi
nahraniti narod pričama o referendumima, o ugroženostima, o tome da su neki drugi krivi,
da je međunarodna zajednica kriva, da je visoki predstavnik kriv. Slušamo mi tu priču
već 20 godina i vidimo da nikad nije dovela do dobra. A ja pozivam da se ostavimo toga,
da se okrenemo ekonomiji, da konačno ovaj nesretni narod pomognemo da stane na
noge", poručuje Izetbegović.
Zbunjenost međunarodnih faktora
Ipak, domaći analitičari upozoravaju da politika koju Dodik vodi već
nekoliko godina prijeti da podijeli BiH i jedan dio njene teritorije pripoji Srbiji, kaže
dugogodišnji bh. novinar Mirko Šagolj.
"Tu aposlutno nema nikakve dileme. To je samo pitanje forme i
varijante kojom nastupa na liniji rušenja BiH. Ako međunarodna zajednica ne poduzme
nikakve odlučujuće korake protiv politike Milorada Dodika, a njega će slijediti i
drugi, onda se sigurno Bosni i Hercegovini ne piše dobro", ocjenjuje Šagolj.
A zašto predstavnici međunarodne zajednice u BiH ali i u Briselu
ostaju gluvi na upozorenja i izvještaje, poput Kučanovog ili nedavnog Ešdaunovog u
kojem se otvoreno prognozira raspad BiH, odgovara politički analitičar iz Banje Luke
Tanja Topić.
"To vidim kao veliku zbunjenost i nejasno artikulisanje stava
međunarodnih faktora. Mislim da bi tu trebalo puno jasnije i preciznije definisati
potrebu koja se tiče BiH da ostane u sadašnjem teritorijalnom integritetu i da su
nemoguća sva moguća rasparčavanja, disolucije i sve ove priče", smatra Topićeva.
Čini se da definisane strategije međunarodne zajednice u BiH neće ni
biti jer ova zemlja već odavno i nije u fokusu njenog interesovanja, a naročito nakon
eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Teško da se može očekivati bilo kakva reakcija u Briselu kada je u
pitanju unutrašnja nestabilnost u BiH, pa i najave o njenoj podjeli - jer BiH više i
nema svojih predstavnika u tijelima EU, podsjeća dopisnik RSE iz Brisela Elvir Bucalo.
"Nema reakcija na konkretne pozive, na konkretne stvari koje se
dešavaju u BiH, posebno u manjem bh. entitetu. Evropljani već mjesecima pozivaju da se
osnuje vlada kako bi imali nekog svog sagovornika u BiH. S druge strane očekuju njihovog
šefa delegacije koji bi trebao biti taj čovjek koji bi se nosio sa dnevno-aktuelnim
problemima kao što je ovaj. Kad kažem šef delegacije, to je jedini i ključni čovjek
EU u Sarajevu trebao bi da ima u rukama sankcije i da ima u rukama stimulacije. Više
stimulacija od sankcija, tako da bi mogao da se odnosi prema onome šta se dešava ili
šta se poručuje iz Sarajeva ili iz Banje Luke", rekao je Bucalo. |