"Da li podržavate nametnute odluke visokog predstavnika, posebno one
o Zakonu o Sudu i tužilaštvu BiH", referendumsko je pitanje koje će
se na prijedlog predsjednika RS Dodika trebalo postaviti građanima
ovog dijela BiH.
Nekada miljenik Vašingtona, Dodik se u posljednje
vrijeme smatra opasnim za stabilnost na Balkanu zbog stalnih
zahtjeva za većom autonomijom RS, pokazuju tajne depeše američkih
diplomata do kojih je došao sajt VikiLiks, a u koje je uvid imao
Rojters.
Još 2009. godine bivši američki ambasador u BiH
Čarls Ingliš Dodikovu retoriku ocjenjuje kao opasnu, a zbog sve
prkosnijeg stava i težnji ka secesiji, Vašington je želio da visoki
predstavnik međunarodne zajednice u BiH zauzme oštriji stav prema
Dodiku.
Zapad će intervenisati da zaštiti suverenitet
BiH
Iz OHR-a, međutim, ni u srijedu nije bilo reakcije
na Dodikove referendumske prijedloge osim najave da će pratiti
situaciju.
U Međunarodnoj kriznoj grupi smatraju da poziv na
referendum u RS ne treba shvatati suviše dramatično, jer se
postojanje Suda i Tužilaštva BiH ne može dovesti u pitanje ničim, pa
ni referendumom, kaže analitičar ICG-a Marko Prelec.
"Jasno je da međunarodna zajednica stoji iz tog
suda. On je izglasan u Skupštini BiH normalnim putem, i takav sud
treba da postoji, čak u RS postoji, svaki nivo države mora imati i
pravosudnu vlast. Referendum u RS je savjetodavnog karaktera i treba
to protumačiti kao jedan politički čin gdje predsjednik RS i Narodna
skupština traže oblik političke podrške za dalje pregovore oko
procesa ustavne reforme, državne reforme BiH", navodi Prelec.
Prelec ipak naglašava da cjelokupna politička
situacija u zemlji nije dobra.
"Mi smo zabtrinuti. Vidimo da politički pogledi
većine triju konstitutivnih naroda se sve više i više udaljavaju i
teže i teže je vidjeti sliku jednog općeprihvatljivog projekta
budućnosti BiH", kaže on.
Da budućnost BiH nije u raspisivanju referenduma
nego razvoju ekonomije i privrede, smatra i član Predsjedništva BiH
Bakir Izetbegović, podsjećajući da referendumi od prije dvije
decenije nisu ništa dobro donijeli nikome u zemlji.
"Mislim da nije dobro početi uopće bilo kakve
referendume u BiH. Sjećamo se kako se to prije 20 godina, ne
ponovilo se, počinjalo pitati narod da on vodi politiku umjesto
lidera. Ne mislim da može izdobriti. I općenito, ne možete vi
nahraniti narod pričama o referendumima, o ugroženostima, o tome da
su neki drugi krivi, da je međunarodna zajednica kriva, da je visoki
predstavnik kriv. Slušamo mi tu priču već 20 godina i vidimo da
nikad nije dovela do dobra. A ja pozivam da se ostavimo toga, da se
okrenemo ekonomiji, da konačno ovaj nesretni narod pomognemo da
stane na noge", poručuje Izetbegović.
Zbunjenost međunarodnih faktora
Ipak, domaći analitičari upozoravaju da politika
koju Dodik vodi već nekoliko godina prijeti da podijeli BiH i jedan
dio njene teritorije pripoji Srbiji, kaže dugogodišnji bh. novinar
Mirko Šagolj.
"Tu aposlutno nema nikakve dileme. To je samo
pitanje forme i varijante kojom nastupa na liniji rušenja BiH. Ako
međunarodna zajednica ne poduzme nikakve odlučujuće korake protiv
politike Milorada Dodika, a njega će slijediti i drugi, onda se
sigurno Bosni i Hercegovini ne piše dobro", ocjenjuje Šagolj.
A zašto predstavnici međunarodne zajednice u BiH
ali i u Briselu ostaju gluvi na upozorenja i izvještaje, poput
Kučanovog ili nedavnog Ešdaunovog u kojem se otvoreno prognozira
raspad BiH, odgovara politički analitičar iz Banje Luke Tanja Topić.
"To vidim kao veliku zbunjenost i nejasno
artikulisanje stava međunarodnih faktora. Mislim da bi tu trebalo
puno jasnije i preciznije definisati potrebu koja se tiče BiH da
ostane u sadašnjem teritorijalnom integritetu i da su nemoguća sva
moguća rasparčavanja, disolucije i sve ove priče", smatra Topićeva.
Čini se da definisane strategije međunarodne
zajednice u BiH neće ni biti jer ova zemlja već odavno i nije u
fokusu njenog interesovanja, a naročito nakon eskalacije sukoba na
Bliskom istoku.
Teško da se može očekivati bilo kakva reakcija u
Briselu kada je u pitanju unutrašnja nestabilnost u BiH, pa i najave
o njenoj podjeli - jer BiH više i nema svojih predstavnika u
tijelima EU, podsjeća dopisnik RSE iz Brisela Elvir Bucalo.
"Nema reakcija na konkretne pozive, na konkretne
stvari koje se dešavaju u BiH, posebno u manjem bh. entitetu.
Evropljani već mjesecima pozivaju da se osnuje vlada kako bi imali
nekog svog sagovornika u BiH. S druge strane očekuju njihovog šefa
delegacije koji bi trebao biti taj čovjek koji bi se nosio sa
dnevno-aktuelnim problemima kao što je ovaj. Kad kažem šef
delegacije, to je jedini i ključni čovjek EU u Sarajevu trebao bi da
ima u rukama sankcije i da ima u rukama stimulacije. Više
stimulacija od sankcija, tako da bi mogao da se odnosi prema onome
šta se dešava ili šta se poručuje iz Sarajeva ili iz Banje Luke",
rekao je Bucalo. |
