Helsinški odbor za ljudska prava u
Srbiji upozorava da upad banjske
grupe na sever Kosova predstavlja
pokušaj Beograda da izazove sukobe,
kako bi potom i srpska vojska ušla
da zaštiti srpski narod na severu i
tako ostvarila podelu Kosova. Ovaj
upad se mogao očekivati s obzirom na
ponašanje Beograda tokom poslednjih
nekoliko meseci. Govor predsednika
Srbije Aleksandra Vučića u
Ujedinjenim nacijama, pojačano
prisustvo jedinica Vojske Srbije u
blizini granice sa Kosovom, grafiti
‘Kad se vojska na Kosovo vrati’ koji
su preplavili ne samo Beograd, već i
unutrašnjost Srbije, samo su neki od
znakova koji su ukazivali na napade
kao ovaj što se desio u Banjskoj.
Iako se krivac u Beogradu koji je
direktno odgovoran za ovaj napad još
ne zna, Srbija je prešla crvenu
liniju koju Zapad ne može
tolerisati. Brutalna kampanja
dehumanizacije kosovskih Albanaca i
diskreditacija kosovskog
rukovodstva, što traje od dolaska
Aljbina Kurtija na vlast, veoma je
radikalizovala javno mnjenje u
Srbiji, mobilišući tako građane za
nove sukobe. Gotovo je stvoren
konsenzus u javnom mnenju koje
definišu ne samo političari na
vlasti i njihovi mediji, već i
većina akademske elite, da je Albin
Kurti isključivo odgovoran za
neuspeh svih pregovora.
Kosovski Srbi na koje predsednik
Vučić pokušava da prebaci
odgovornost su sve vreme njegovi
taoci, kao što su Srbi u regionu
bili taoci, a potom i žrtve
Miloševićevog režima. Ukoliko Vučić
zaista, kako tvrdi, nije znao šta se
dešava, postavlja se i pitanje ko je
ključna figura u Beogradu. Dan
žalosti koji je Srbija proglasila
povodom ubistva trojice terorista je
pretnja Srbije, ne samo Kosovu, već
svima u regionu.
Upad banjske grupe na sever Kosova
je ozbiljan pokazatelj u kojem
pravcu stvari mogu krenuti i koje se
mogu ponoviti ukoliko se politika
zapadne međunarodne zajednice na
Balkanu ne resetuje. Pozivamo zemlje
Kvinte da od Srbije dosledno zahteva
sprovođenje već postavljenih zahteva
– uvođenje sankcija Rusiji i
priznanje Kosova. |