SAOPŠTENJA

STRANA 4/8

 

SVA SAOPŠTENJA

STRANA 4 ::: 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8

INFO   :::  Saopštenja - STRANA 4 > Ljudska prava – prioritet OEBS

 

Ljudska prava – prioritet OEBS

Beograd, 16. april 2015 | Photo: Medija centar

 

 

Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Komitet pravnika za ljudska prava - YUCOM, Fond za humanitarno pravo, Forum za etničke odnose i Centar za istraživanje javnih politika održali su prvu konferenciju za medije povodom formiranja Koordinacionog odbora organizacija civilnog društva (KOCD) za monitoring ispunjavanja OEBS obaveza u oblasti ljudske dimenzije u Srbiji.

U svim ključnim dokumentima OEBS, od Helsinškog akta iz 1975. godine, ističe se poštovanje ljudskih prava i sloboda kao osnovnog uslova mira i stabilnosti. Društva zasnovana na principima pluralizma, demokratije i vladavine zakona su garant bezbednosti, pravde i saradnje među članicama. U dokumentu iz Mastrihta 2003. godine koji se odnosi na strategiju OEBS u XXI veku, ističe se da su poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, demokratija i vladavina zakona suština sveobuhvatnog koncepta sigurnosti. Koalicija je osnovana na istim principima, sa ciljem da se bavi zabrinjavajućim stanjem ljudskih prava u Srbiji.

Fokus aktivnosti Koalicije biće na izveštaju o ispunjavanju obaveza OEBS u oblasti ljudskih prava unutar Srbije i preporuka za njihovo unapređenje, otvaranje dijaloga o važnim pitanjima iz oblasti ljudskih prava na unutrašnjem i regionalnom planu u okviru različitih foruma, regionalne konferencije, učešća u organizovanju paralelne konferencije civilnog društva koja se održava u Beogradu u decembru uoči ministarskog sastanka OEBS.

Koalicija je uspostavila dijalog sa radnom grupom za predsedavanje OEBS unutar Ministarstva spoljnih poslova Srbije, a postoji i dobra saradnja sa institucijama i misijom OEBS (u Srbiji i u Beču), kao i sa međunarodnom mrežom organizacija civilnog društva Civic Solidarity Platform, koja je glavni partner Koalicije u ovom procesu.

Koalicija će takođe učestvovati u procesu samoprocene u ispunjavanju obaveza u okviru ljudske dimenzije koju trenutno priprema predsedavajući OEBS. Ideja o samoproceni potekla je iz procene da bi predsedavajući trebalo da postavi vrlo visoke standarde za ostale zemlje članice u vezi sa poštovanjem ljudskih prava. Prva zemlja koja je sprovela samoprocenu bila je Švajcarska koja je predsedavajući OEBS bila 2014. a inicijativa je potekla upravo na osnovu saradnje predsedavajuće zemlje i Civic Solidarity Platform.

Veoma je značajno to što je i Srbija prihvatila proces samoprocene. Izveštaj će pisati poverenica za zaštitu ravnopravnosti i Institut društvenih nauka, i obuhvatiće četiri teme: rodnu ravnopravnost, položaj Roma, izbore i slobodu mirnog okupljanja. KOCD će priložiti svoje komentare na ovaj izveštaj i pisati o još tri teme koje su prepoznate kao prioriteti civilnog društva: sloboda medija, zaštitnici ljudskih prava i manjine. Navedene teme neće biti jedine kojima će se Koalicija baviti, budući da će jedna od regionalnih konferencija biti organizovana na temu regionalnog pomirenja.

Izabela Kisić iz Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, koji će se baviti medijskim slobodama i slobodom izražavanja, rekla je da će Koalicija pažljivo pratiti poštovanje ljudska prava i osnovnih sloboda u Srbiji, što je posebno važno imajući u vidu porast njihovog ugrožavanja tokom poslednjih godinu dana. Osim organizacija za ljudska prava, i izveštaji nezavisnih institucija ukazuju na trend ugrožavanja ljudskih prava i osnovnih sloboda u Srbiji, pre svega izveštaj zaštitnika građana u kome se navodi da je stanje ljudskih prava u 2014. godini bilo zabrinjavajuće. Reakcije vlasti na izveštaj nisu bile primerene, jer je nedopustivo da poslanik vladajuće stranke izveštaj koji iznosi niz činjenica, naziva političkim pamfletom.

Koalicija će takođe ukazivati na ugrožavanje slobode izražavanja, budući da je to jedan od ključnih problema u Srbiji. U tom kontekstu, Kisić je podsetila na nedavno otpuštanje glumaca (u Zaječaru) zbog učešća na opozicionom skupu i prekidanje tribina u organizaciji opozicionih stranaka. Ona je takođe istakla da je ugrožavanje medijskih sloboda i izražavanja doseglo kritičnu tačku u poslednjih godinu dana. Osvrnuvši se na nedavni skup OEBS u Beogradu, kao na prvu raspravu u okviru ljudske dimenzije predsedavajućeg OEBS, skrenula je pažnju i na ozbiljne poruke koje je tom prilikom izrekla predstavnica za medije OEBS Dunja Mijatović. Sloboda izražavanja i medijske slobode u tesnoj su vezi i sa izborima koji će se održati najkasnije u martu 2016. godine, rekla je Kisić.

Svetlana Đurđević-Lukić iz Centra za istraživanje javnih politika, koji će se u okviru monitoringa baviti položajem Roma i delimično, slobodom izražavanja, naglasila je da civilno društvo ne sme ostati na margini mnogobrojnih aktivnosti koje se preduzimaju u sklopu aktuelnog predsedavanja Srbije. Ona je takođe istakla da su mnogi iskoristili Svetski dan Roma – 8. april – kako bi pokazali posvećenost brizi za položaj Roma, ali je realna situacija takva da su Romi i dalje najugroženiji u pogledu niza prava, a posebno su ugrožene višestruko marginalizovane grupe, poput žena - Romkinja. Đurđević-Lukić je naglasila i da je važno sagledavati slobodu izražavanja šire od samog položaja medija, budući da sloboda izražavanja može biti ugrožena na razne načine u javnom prostoru, kao i da je prioritet za građane ostvarivanje prava na informaciju kao javnog dobra.

Nenad Đurđević iz Foruma za etničke odnose koji će se baviti evaluacijom položaja nacionalnih manjina i politika u ovoj oblasti, podsetio je na početak formulisanja manjinske politike nakon 2000. godine; dodao je da je u odnosu na taj period napravljen pomak u poštovanju ljudskih prava nacionalnih manjina u Srbiji. On je takođe istakao veoma važnu ulogu OEBS u prevazilaženju krize na jugu Srbije 2001. godine, kao i značaj visokog komesara za nacionalne manjine OEBS čija ekspertiza i stručnost u Srbiji do sada nije bila dovedena u pitanje. Đurđević je rekao da su veliki problemi u oblasti nacionalnih manjina neusklađenost procedura i prakse u sprovođenju manjinskih prava, konfuzna podela nadležnosti između institucija, revizija istorije - naročito XX veka - i nacionalističko čitanje istorijskih činjenica koje dovodi do produbljivanja konfrontacije između manjine i većine.

Jelena Krstić iz Fonda za humanitarno pravo je istakla da će u okviru Koalicije insistirati na unapređenju pristupa Srbije kao predsedavajuće OEBS u odnosu na pomirenje i suočavanje s prošlošću. Ona je rekla da, iako je pomirenje u regionu etablirano kao jedan od prioriteta na koji će Srbija staviti veći fokus u toku predsedavanja OEBS, utisak je da je to samo na deklarativnom nivou – ne postoji iskrena želja da se primene adekvatne mere, kako bi se taj prioritet dodatno objasnio, niti se suočavanje sa prošlošću nalazi u temama samoprocene. Izveštaji relvatnih međunarodnih institucija i organizacija ukazuju na neadekvatan pristup primeni adekvatnih mehanizama tranzicione pravde i prihvatanje odgovornosti za počinjene zločine u prošlosti: procesuiranje ratnih zločina, adekvatna zaštita žrtava, uključujući članove njihovih porodica (zaštita njihovog prava da ostvare adekvatne reparacije), pravo na istinu i institucionalna reforma – uklanjanje svih pojedinaca koji su na bilo koji način učestvovali u ratnim zločinima iz svih civilnih i bezbednosnih institucija.

Katarina Golubović iz Komiteta pravnika za ljudska prava koji će se baviti slobodom okupljanja i izborima, istakla je da su mnoge odredbe aktuelnog Zakona o okupljanju građana neustavne. Ona je dodala da je taj zakon generator mnogih problema, što je potvrdio i Ustavni sud 2013. godine kad je sam pokrenuo ocenu za ustavnost ovog zakona. Zakon se vrlo selektivno primenjuje - Ministarstvo unutrašnjih poslova zabranjivalo je skupove u organizaciji branitelja ljudskih prava ili opozicionih stranaka bez ikakvog obrazloženja. Dve godine se čekalo na donošenje odluke o ustavnosti Zakona o okupljanju građana, i 9. aprila Ustavni sud je konačno doneo je odluku da je ceo zakon neustavan. Objavljivanje ove odluke je odloženo za šest meseci da bi Srbija napokon donela Zakon o okupljanju građana kojim bi se ispunile obaveze iz dokumenata OEBS i Ustava Republike Srbije.

 

GALLERY:::

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SVA SAOPŠTENJA

STRANA 4 ::: 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Copyright * Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji - 2008

Web Design * Eksperiment