Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Komitet
pravnika za ljudska prava - YUCOM, Fond za humanitarno pravo, Forum
za etničke odnose i Centar za istraživanje javnih politika održali
su prvu konferenciju za medije povodom formiranja Koordinacionog
odbora organizacija civilnog društva (KOCD) za monitoring
ispunjavanja OEBS obaveza u oblasti ljudske dimenzije u Srbiji.
U svim ključnim dokumentima OEBS, od Helsinškog
akta iz 1975. godine, ističe se poštovanje ljudskih prava i sloboda
kao osnovnog uslova mira i stabilnosti. Društva zasnovana na
principima pluralizma, demokratije i vladavine zakona su garant
bezbednosti, pravde i saradnje među članicama. U dokumentu iz
Mastrihta 2003. godine koji se odnosi na strategiju OEBS u XXI veku,
ističe se da su poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda,
demokratija i vladavina zakona suština sveobuhvatnog koncepta
sigurnosti. Koalicija je osnovana na istim principima, sa ciljem da
se bavi zabrinjavajućim stanjem ljudskih prava u Srbiji.
Fokus aktivnosti Koalicije biće na izveštaju o
ispunjavanju obaveza OEBS u oblasti ljudskih prava unutar Srbije i
preporuka za njihovo unapređenje, otvaranje dijaloga o važnim
pitanjima iz oblasti ljudskih prava na unutrašnjem i regionalnom
planu u okviru različitih foruma, regionalne konferencije, učešća u
organizovanju paralelne konferencije civilnog društva koja se
održava u Beogradu u decembru uoči ministarskog sastanka OEBS.
Koalicija je uspostavila dijalog sa radnom grupom
za predsedavanje OEBS unutar Ministarstva spoljnih poslova Srbije, a
postoji i dobra saradnja sa institucijama i misijom OEBS (u Srbiji i
u Beču), kao i sa međunarodnom mrežom organizacija civilnog društva
Civic Solidarity Platform, koja je glavni partner Koalicije u ovom
procesu.
Koalicija će takođe učestvovati u procesu
samoprocene u ispunjavanju obaveza u okviru ljudske dimenzije koju
trenutno priprema predsedavajući OEBS. Ideja o samoproceni potekla
je iz procene da bi predsedavajući trebalo da postavi vrlo visoke
standarde za ostale zemlje članice u vezi sa poštovanjem ljudskih
prava. Prva zemlja koja je sprovela samoprocenu bila je Švajcarska
koja je predsedavajući OEBS bila 2014. a inicijativa je potekla
upravo na osnovu saradnje predsedavajuće zemlje i Civic Solidarity
Platform.
Veoma je značajno to što je i Srbija prihvatila
proces samoprocene. Izveštaj će pisati poverenica za zaštitu
ravnopravnosti i Institut društvenih nauka, i obuhvatiće četiri
teme: rodnu ravnopravnost, položaj Roma, izbore i slobodu mirnog
okupljanja. KOCD će priložiti svoje komentare na ovaj izveštaj i
pisati o još tri teme koje su prepoznate kao prioriteti civilnog
društva: sloboda medija, zaštitnici ljudskih prava i manjine.
Navedene teme neće biti jedine kojima će se Koalicija baviti, budući
da će jedna od regionalnih konferencija biti organizovana na temu
regionalnog pomirenja.
Izabela Kisić iz Helsinškog odbora za ljudska
prava u Srbiji, koji će se baviti medijskim slobodama i slobodom
izražavanja, rekla je da će Koalicija pažljivo pratiti poštovanje
ljudska prava i osnovnih sloboda u Srbiji, što je posebno važno
imajući u vidu porast njihovog ugrožavanja tokom poslednjih godinu
dana. Osim organizacija za ljudska prava, i izveštaji nezavisnih
institucija ukazuju na trend ugrožavanja ljudskih prava i osnovnih
sloboda u Srbiji, pre svega izveštaj zaštitnika građana u kome se
navodi da je stanje ljudskih prava u 2014. godini bilo
zabrinjavajuće. Reakcije vlasti na izveštaj nisu bile primerene, jer
je nedopustivo da poslanik vladajuće stranke izveštaj koji iznosi
niz činjenica, naziva političkim pamfletom.
Koalicija će takođe ukazivati na ugrožavanje
slobode izražavanja, budući da je to jedan od ključnih problema u
Srbiji. U tom kontekstu, Kisić je podsetila na nedavno otpuštanje
glumaca (u Zaječaru) zbog učešća na opozicionom skupu i prekidanje
tribina u organizaciji opozicionih stranaka. Ona je takođe istakla
da je ugrožavanje medijskih sloboda i izražavanja doseglo kritičnu
tačku u poslednjih godinu dana. Osvrnuvši se na nedavni skup OEBS u
Beogradu, kao na prvu raspravu u okviru ljudske dimenzije
predsedavajućeg OEBS, skrenula je pažnju i na ozbiljne poruke koje
je tom prilikom izrekla predstavnica za medije OEBS Dunja Mijatović.
Sloboda izražavanja i medijske slobode u tesnoj su vezi i sa
izborima koji će se održati najkasnije u martu 2016. godine, rekla
je Kisić.
Svetlana Đurđević-Lukić iz Centra za istraživanje
javnih politika, koji će se u okviru monitoringa baviti položajem
Roma i delimično, slobodom izražavanja, naglasila je da civilno
društvo ne sme ostati na margini mnogobrojnih aktivnosti koje se
preduzimaju u sklopu aktuelnog predsedavanja Srbije. Ona je takođe
istakla da su mnogi iskoristili Svetski dan Roma – 8. april – kako
bi pokazali posvećenost brizi za položaj Roma, ali je realna
situacija takva da su Romi i dalje najugroženiji u pogledu niza
prava, a posebno su ugrožene višestruko marginalizovane grupe, poput
žena - Romkinja. Đurđević-Lukić je naglasila i da je važno
sagledavati slobodu izražavanja šire od samog položaja medija,
budući da sloboda izražavanja može biti ugrožena na razne načine u
javnom prostoru, kao i da je prioritet za građane ostvarivanje prava
na informaciju kao javnog dobra.
Nenad Đurđević iz Foruma za etničke odnose koji će
se baviti evaluacijom položaja nacionalnih manjina i politika u ovoj
oblasti, podsetio je na početak formulisanja manjinske politike
nakon 2000. godine; dodao je da je u odnosu na taj period napravljen
pomak u poštovanju ljudskih prava nacionalnih manjina u Srbiji. On
je takođe istakao veoma važnu ulogu OEBS u prevazilaženju krize na
jugu Srbije 2001. godine, kao i značaj visokog komesara za
nacionalne manjine OEBS čija ekspertiza i stručnost u Srbiji do sada
nije bila dovedena u pitanje. Đurđević je rekao da su veliki
problemi u oblasti nacionalnih manjina neusklađenost procedura i
prakse u sprovođenju manjinskih prava, konfuzna podela nadležnosti
između institucija, revizija istorije - naročito XX veka - i
nacionalističko čitanje istorijskih činjenica koje dovodi do
produbljivanja konfrontacije između manjine i većine.
Jelena Krstić iz Fonda za humanitarno pravo je
istakla da će u okviru Koalicije insistirati na unapređenju pristupa
Srbije kao predsedavajuće OEBS u odnosu na pomirenje i suočavanje s
prošlošću. Ona je rekla da, iako je pomirenje u regionu etablirano
kao jedan od prioriteta na koji će Srbija staviti veći fokus u toku
predsedavanja OEBS, utisak je da je to samo na deklarativnom nivou –
ne postoji iskrena želja da se primene adekvatne mere, kako bi se
taj prioritet dodatno objasnio, niti se suočavanje sa prošlošću
nalazi u temama samoprocene. Izveštaji relvatnih međunarodnih
institucija i organizacija ukazuju na neadekvatan pristup primeni
adekvatnih mehanizama tranzicione pravde i prihvatanje odgovornosti
za počinjene zločine u prošlosti: procesuiranje ratnih zločina,
adekvatna zaštita žrtava, uključujući članove njihovih porodica
(zaštita njihovog prava da ostvare adekvatne reparacije), pravo na
istinu i institucionalna reforma – uklanjanje svih pojedinaca koji
su na bilo koji način učestvovali u ratnim zločinima iz svih
civilnih i bezbednosnih institucija.
Katarina Golubović iz Komiteta pravnika za ljudska
prava koji će se baviti slobodom okupljanja i izborima, istakla je
da su mnoge odredbe aktuelnog Zakona o okupljanju građana neustavne.
Ona je dodala da je taj zakon generator mnogih problema, što je
potvrdio i Ustavni sud 2013. godine kad je sam pokrenuo ocenu za
ustavnost ovog zakona. Zakon se vrlo selektivno primenjuje -
Ministarstvo unutrašnjih poslova zabranjivalo je skupove u
organizaciji branitelja ljudskih prava ili opozicionih stranaka bez
ikakvog obrazloženja. Dve godine se čekalo na donošenje odluke o
ustavnosti Zakona o okupljanju građana, i 9. aprila Ustavni sud je
konačno doneo je odluku da je ceo zakon neustavan. Objavljivanje ove
odluke je odloženo za šest meseci da bi Srbija napokon donela Zakon
o okupljanju građana kojim bi se ispunile obaveze iz dokumenata OEBS
i Ustava Republike Srbije.
GALLERY::: |