Helsinški odbor je dobio više
pritužbi od gradjana Srbije albanske
nacionalnosti koji nisu u mogućnosti
da se popišu jer ih “sistem”
izbacuje. Naime, radi se o tome da
svi “pasivizirani” Albanci (o čemu
je Helsinški odbpr izvestio pre tri
godine) na taj način gube sva
gradjanska prava zagarantovana
Ustavom Srbije.
Zakonom o popisu stanovništva,
domaćinstava i stanova 2022. godine
koji je Narodna skupština usvojila
7. aprila 2021. godine nisu
obuhvaćeni pasivizirani domaći
državljani.
Naime, članom 4 Zakona propisano je
da su popisom obuhvaćeni samo lica
koja imaju prebivalište/boravište u
Srbiji, kao i stalno nastanjeni
stranci ili lica kojima je odobren
privremeni boravak u Srbiji.
Zakon kao predmet popisa predviđa
stanove i nastanjene prostorije ali,
paradoksalno, ne nužno i njihovih
vlasnika - čak i ako su pitanju
državljani RS.
Ovakvo rešenje, osim što se u datom
kontekstu čini u najmanju ruku
upitnim, nimalo ne uvažava okolnost
da se u opštinama na jugu Srbije sa
albanskim stanovništvom sprovodila
sistematska pasivizacija
prebivališta lica albanske
nacionalnosti - te u tom smislu se
čak može tumačiti kao nastojanje da
se trenutno stanje stvari
konvalidira ovakvim popisom kojim bi
se ovim licima postavila još jedna
prepreka u ostvarivanju širokog
spektra prava garantovanih Ustavom
Republike Srbije za koje je
neophodno postojanje prijavljenog
prebivališta u Srbiji.
Za sam mehanizam pasivizacije čini
se da je od ključnog značaja
zloupotreba zakonskih odredbi kojima
se obrađuje ta materija u Zakonu o
prebivalištu i boravištu građana.
Konkretno u čl. 11 stavu 1 zakona
nerazumno široko je postavljen krug
lica koja su aktivno legitimisana za
pokretanje postupka pasivizacije.
Posebna zanimljivost je i to što je
pasiviziranim licima nadležan organ
obavezan da utvrdi prebivalište u
skladu sa odredbama Zakona, kojim je
kao jedan od glavnih osnova za
prijavu prebivališta predviđeno
“pravo svojine na
nepokretnosti/stanu”.
Helsinški odbor apeluje da se nadje
institucionalno rešenje da se ova
neodrživa situacija u najkraćem roku
reši na način koji bi bio
najprimereniji za zemlju koja je
kandidat za punopravno članstvo EU.
Izveštaj Helsinškog odbora možete
naći na linku:
https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/izvestaj
presevo srb.pdf
https://www.helsinki.org.rs/doc/izvestaj
presevo eng.pdf
|