Getoizacija
Roma u Srbiji
Beograd, 27. juni 2009.
Već više od deset dana, po odluci gradskih vlasti
Beograda, Romi žive u naselju ograđenom žicom. Odluka je doneta povodom
priprema za održavanje Univerzijade 2009, jer, po rečima gradonačelnika
Đilasa, "grad neće dozvoliti da divlja naselja koče razvoj". Izgovor za
podizanje žičanih barijera bilo je navodno i pitanje bezbednosti. Ovu
vrstu licemernog pravdanja segregacije i getoizacije Roma su podržale
sve institucije Vlade Srbije.
Kako "ruglo grada" ne bi video svet, sloboda kretanja
Roma oko univerzitetskog sela Belvil je maksimalno ograničena. O tome
"brine" veliki broj policajaca i privatnog obezbeđenja, koji su
danonoćno stacionirani na punktovima oko romskih naselja i u samom
naselju gde patroliraju sa policijskim psima. Romi su izloženi stalnoj
torturi, pretnjama, i to posebno u slučajevima kada gradske patrole
doznaju da su komunicirali sa osobama koje će o tom ponižavjućem
tretmanu obavestiti širu javnost. Preti im se zatvaranjem, vređaju se na
rasnoj i etničkoj osnovi, a zabeleženi su i slučajevi batinanja od
strane "čuvara".
Helsinški odbor za ljudska prava (HO) je pokušao da
preko Sekretarijata za socijalnu zaštitu grada (koji je jedna od
najnadležnijih institucija za rešavanje problema romske populacije)
sazna da li se ovim ljudima, kojima je uskraćeno osnovno ljudsko pravo -
pravo na slobodu kretanja- obezbeđuju uslovi za život. Hrana,
zdravstvena zaštita, pravo na rad, uprkos obećanjanjima nadležnih
institucija, nisu dostupni ovim ljudima. Cisterne sa vodom su neredovne,
a na hranu će, kako saznaje HO, još čekati, jer je reč o "dugoročnoj
proceduri". Kola hitne pomoći, koja su ranije imala slobodan prolaz u
naselje, sada zbog ograde ne mogu da uđu. Isti je slučaj i sa kamionima
koji bi odvozili prikupljeni karton - posao od koga Romi u Srbiji
najviše mogu da zarade. Iz dana u dan situacija se pogoršava -
postavljaju se nove barijere od žice i kamenih stubića, kojima su
blokirani jedini preostali prolazi za vozila hitne pomoći i potrebne
kamione. Prema poslednjim informacijama, i sami stanari naselja bivaju
zaustavljani na policijskim punktovima uz pretnje i višesatna
zadržavanja od strane policije i privatnog obezbeđenja. Romi su takođe
izloženi i većoj opasnosti od napada neonacističkih organizacija, a
garancija zaštite od strane policije ne postoji.
Ovakvo stanje je samo nastavak brutalnog i
neodgovornog ponašanja gradskih vlasti koje su u aprilu, takođe u sklopu
priprema za Univerzijadu, na nelegalan način porušile barake u kojima
žive Romi, ostavljajući ih danima nakon toga bez smeštaja. Isti scenario
se ponovio u oba slučaja - vlasti prvo odluče i sprovedu nešto, a zatim
se brinu o konsekvencama. Sve se to događa u vreme kad Srbija predsedava
Dekadom Roma. Jedan od prioritetnih ciljeva na koje se Srbija obavezala
bilo je rešavanje stambenih problema Roma. Ali, umesto brige o ovoj,
socijalno najugroženijoj grupi ljudi i stvaranja ozbiljne i dugoročne
strategije popravljanja njenog položaja, svedoci smo modernih logora u
glavnom gradu, koje čuva drzava.
Ukazujući na tragičan položaj Roma, Helsinški odbor za
ljudska prava poziva sve nadležne institucije da ukinu sve restrikcije
kojima su izloženi. Zahtevamo da nadležni, bez odlaganja, uklone ogradu
i omoguće slobodu kretanja svim svojim građanima. Pozivaju se takođe,
misija OEBS, Savet Evrope i Delegacija Evropske komisije da spreče ove
rasističke metode, jer položaj i tretman Roma ima međunarodni značaj. |